+Moj internet dnevnik+
+my gotik world+
Shoutbox
22.11.2008 16:50 :: Nick
Ey! Sviđa mi se blog. Samo stavi koju slikicu...pozz
22.11.2008 18:10 :: Nick
25.11.2008 18:01 :: Nick
BLOG JE GREAT NAJBOLJI.JE PPOOOOOOZ OD BANSHEE EVERDARK
25.11.2008 18:02 :: Nick
BANSHEE EVERDARK
19.3.2009 15:14 :: Nick
COOL BLOG!!!!!
Blog
ponedjeljak, listopad 13, 2008
Dok sam u njegovim grubim
rukama mislim na tebe...
Dok me dira osjećam samo nemir...
ne mogu više...

A gdje si ti...
Tako si me lako zaboravio...?
Odvedi me,šapućem tiho u noći
da me ne ćuje...

Vani se čuje zvuk oluje
a suze klize...
zovu te,duša te moja zove i
cijelo moje tijelo...
Vrati se...
Ustajem iz kreveta...
vani je oluja znam,ali ja moram otićiOsvrćem se,on spava...
Otvaram vrata i izlazim...
Jedva hodam...
Vjetar me nosi,kuda?
nije važno,želim biti voljena,
želim voljeti...pronađi me.
Svanulo je mirno,
svježe jutro.
Vidjeli su se razorni tragovi
sinoćnje oluje...
ljudi izlaze van,
kupe i popravljuju
što se da popraviti...
ipak ono što se dogodilo
nepopravljivo je...
hodajući prema malom selu,
mladić vitka stasa i smeđe
poluduge kose...zastaje.
U očima mu bljesnu očaj...
pogled mu pada u duboku jamu u zemlji..
u njoj leži tijelo...
tijelo žene koja je pobjegla od prisilnog
života...
tijelo žene koje je žudilo za ljubavlju...
tijelo žene koja je željela
da je on pronađe...
I pronašao ju je...
Ali ne onako kako je trebalo biti,a
a već je bilo prekasno.
Nemiri te žene sada su slobodni...
Čekala ga je...
Izvadio je njeno mokro i prljavo tijelo iz jame...
Još je bila živa dok ju je držao,
a onda je umrla...
Okupio se narod oko
izbezumljenog mladića.
mumljali su...
A onda je došao njen muž.
Mladić nije mogao izdržati...
ustao se i udario njenog muža...
Ali nije bilo vrijedno toga,
sada je sve gotovo...
među ljudima vladao je nemir...
Nemir koji je izašao iz njezina tijela
te ušao u ljude...
željela je da shvate da
je željela život...život s nekim koga voli i
tko voli nju...ali bilo je kasno...

Željela je da nitko ne pati kao ona...
Da svi žive svoj život,
pa makar prekršili neka pravila...

Mladić je uzeo njeno tijelo
te ga odnio sa sobom do
najlijepšeg mjesta u selu...

gdje se čuje najlijepši pjev ptica,
gdje je vjetar najnježniji,
odakle je nebo najlijepše boje...

iskopao je grob i nježno položio
njeno tijelo...
Tu će počivati u miru...
Tu če osjećati ljubav koja
je stigla prekasno...
tu će zacijeliti sve njene rane...

na njenom je grobu posadio bijele ljiljane...
koje je svaki dan zalijevao svojim suzama...
Tugujući za ženom koja ga je voljela,
a on joj je zakasnio donjeti ljubav...

al sada je bar na lijepšem mjestu...
Ona je sada anđeo koja pomaže
drugim ljudima da pronađu
ono što vole...
i da ljubav nikada ne zakasni...


mylovelyworld @ 19:06 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 8, 2008
Sretan dan neovisnosti!
mylovelyworld @ 21:02 |Komentiraj | Komentari: 0
Jedna romantična priča s mog ljetovanja:Ugledala sam ga na plaži. Ah, to je još jedan zgodan dečko, pomislih. Tada nisam ni mislila da će za jedan dana biti moj...dok sam ulazila sljedeći dan u more, on me počeo prskati. izgovorila sam mu sve one ˝lijepe˝riječi pažljivo izabrane iz mog riječnika. Počeli smo se svađati(na engleskom, bio je englez).Na kraju mi se odužio sladoledom. Zapravo se uopće nisam ljutila na njega... i tako malo pomalo, počeli smo se družiti. Naravno, to se pretvorilo u ljubav. Tu je pao poljubac...Bili smo totalno zaljubljeni... Ne znam kako da vam opišem. Jednostavno, bio je moja prava ljubav. Ali, sranja se događaju, ali samo meni. Otišao je u Englesku...Na odlasku mi je dao prsten. Billo je to kao u onim romantičnim filmovima, ali bez onog završetka kad se dečko vrati...izgrlili smo se...pustila sam suzu... Tako je on otišao. Zauvijek će ostati u mom srcu, pod natpisom MI AMORE.
 
mylovelyworld @ 16:12 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, listopad 6, 2008

Tebi mogu biti samo tama koju smo znali
I već sam navikla na to kajanje.
Jednom je bilo tako dobro
Kad smo bili sretni.
Čekala sam te noću na našem mjestu obasjanom mjesečinom.
Znala sam da nisi pravi za mene i da nečeš doći,
ali svaki trenutak koji smo ukrali stvorio je u meni ovisnost.
Sama sam za to kriva,
ali nemam snage ostaviti te.
Nikad nismo mogli imati sve,
morali smo udariti o zid.

Dakle, mi smo prošlost.
Tvoja me sjena prekriva
a nebo iznad mene plamti


mylovelyworld @ 13:03 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » sij 2012
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
1157
Index.hr
Nema zapisa.